Projekt se provodi u hrvatskim i slovenskim školskim knjižnicama. Na početku školske godine voditelji povežu dvije škole (hrvatsku i slovensku) u partnerstvo, nakon čega slijedi njihova suradnja na provedbi projekta kroz cikluse koji se održavaju tijekom nastavne godine. U hrvatskim se školama čitaju prijevodi slovenskih autora, a u slovenskim hrvatskih autora. Književna se djela čitaju naglas i kroz kurikul međupredmetnih tema potiče se suradničko učenje. Takav pristup omogućava suvremenom školskom knjižničaru kreativnost u osmišljavanju metoda učenja i poučavanja koje nadahnjuju učenike i razvijaju kompetencije za 21. stoljeće. Suočeni s činjenicom kako većina današnje djece čita malo ili nedovoljno, školski knjižničari provedbom projekta Čitanje ne poznaje granice/ Branje ne pozna meja te sinergijom suradnika u školi i izvan aktivno sudjeluju u aktivnostima kako bi djeca tijekom školovanja izrasla u aktivnog čitatelja i društvenu odgovornu osobu koja zna kritički promišljati. Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na postizanje više razine pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina učenika (UNESCO-v Manifest za školske knjižnice). Kroz međupredmetne teme ta suradnja doprinosi rasterećivanju učenika i njihovom cjelovitom razvoju.
Projekt pored čitanja, obrade književnog djela uz predmetno i međupredmetno povezivanje sadrži i poučavanje i učenje metoda istraživačkog rada. Učenici istražuju povijest, kulturu i znamenitosti kraja škole partnera, a svoja stečena znanja prenose javnim nastupom i uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije. Škole partneri same dogovaraju koja će djela čitati, koji će razredi/interesne skupine sudjelovati te kada i gdje će organizirati završnicu. Na završnom susretu jedni drugima predstave svoj kraj i školu, prezentiraju djela koja su čitali i aktivnosti kojima su čitanje popratili, međusobno se bolje upoznaju te razmjene iskustva i dojmove. Škola domaćin organizira turističko razgledavanje mjesta kako bi učenici upotpunili svoja istraživanjem, stečena znanja. Završni susret organizira se uživo i/ili online.
Oblici rada:
Redovna nastava, INA, dopunska, dodatna nastava.
Metode rada:
Suradničko učenje, timski rad, rad u paru, radionice.
