Projekt se provodi u hrvatskim i slovenskim školskim knjižnicama. Na početku školske godine voditelji povežu dvije škole (hrvatsku i slovensku) u partnerstvo, nakon čega slijedi njihova suradnja. Projekt se provodi iz godine u godinu i partnerske škole su u većini slučajeva iste.
U hrvatskim se školama čitaju prijevodi slovenskih autora, a u slovenskim hrvatskih autora. Književna djela čitaju se naglas i povezuju s nastavnim sadržajima. Takav pristup omogućava suvremenom školskom knjižničaru kreativnost u osmišljavanju korelacijskih aktivnosti za rasterećivanje učenika i aktivnosti za unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa. Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na postizanje više razine pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina učenika (UNESCO-v Manifest za školske knjižnice).
Suočeni s činjenicom kako većina današnje djece čita malo ili nedovoljno, školski knjižničari provedbom projekta Čitanje ne poznaje granice/ Branje ne pozna meja te sinergijom suradnika u školi i izvan nje utječu na djecu kako bi izrasla u aktivnog čitatelja i društvenu odgovornu osobu koja zna kritički promišljati. Korelacijskim pristupom nastavni se proces obogaćuje a sudjelovanjem cijelih razreda ili/i interesnih skupina daje se prilika postignuća svima pod jednakim uvjetima.
Projekt pored čitanja i obrade književnog djela sadrži i metode istraživačkog rada u kojem učenici istražuju povijest, kulturu i znamenitosti kraja škole partnera. Škole partneri same dogovaraju koja će djela čitati, koji će razredi/interesne skupine sudjelovati te kada i gdje će organizirati završnicu. Na završnom susretu jedni drugima predstave svoj kraj i školu, prezentiraju djela koja su čitali i aktivnosti kojima su čitanje popratili, međusobno se bolje upoznaju te razmjene iskustva i dojmove. Škola domaćin organizira turističko razgledavanje mjesta kako bi učenici upotpunili svoja istraživanjem, stečena znanja. Završni susret organizira se uživo i/ili online.
Oblici rada:
Redovna nastava, INA, dopunska, dodatna nastava.
Metode rada:
Suradničko učenje, timski rad, rad u paru, radionice.
U hrvatskim se školama čitaju prijevodi slovenskih autora, a u slovenskim hrvatskih autora. Književna djela čitaju se naglas i povezuju s nastavnim sadržajima. Takav pristup omogućava suvremenom školskom knjižničaru kreativnost u osmišljavanju korelacijskih aktivnosti za rasterećivanje učenika i aktivnosti za unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa. Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na postizanje više razine pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina učenika (UNESCO-v Manifest za školske knjižnice).
Suočeni s činjenicom kako većina današnje djece čita malo ili nedovoljno, školski knjižničari provedbom projekta Čitanje ne poznaje granice/ Branje ne pozna meja te sinergijom suradnika u školi i izvan nje utječu na djecu kako bi izrasla u aktivnog čitatelja i društvenu odgovornu osobu koja zna kritički promišljati. Korelacijskim pristupom nastavni se proces obogaćuje a sudjelovanjem cijelih razreda ili/i interesnih skupina daje se prilika postignuća svima pod jednakim uvjetima.
Projekt pored čitanja i obrade književnog djela sadrži i metode istraživačkog rada u kojem učenici istražuju povijest, kulturu i znamenitosti kraja škole partnera. Škole partneri same dogovaraju koja će djela čitati, koji će razredi/interesne skupine sudjelovati te kada i gdje će organizirati završnicu. Na završnom susretu jedni drugima predstave svoj kraj i školu, prezentiraju djela koja su čitali i aktivnosti kojima su čitanje popratili, međusobno se bolje upoznaju te razmjene iskustva i dojmove. Škola domaćin organizira turističko razgledavanje mjesta kako bi učenici upotpunili svoja istraživanjem, stečena znanja. Završni susret organizira se uživo i/ili online.
Oblici rada:
Redovna nastava, INA, dopunska, dodatna nastava.
Metode rada:
Suradničko učenje, timski rad, rad u paru, radionice.
