Čitanje ne poznaje granice/Branje ne pozna meja, projekt je za promociju čitanja i nacionalnog identiteta te razvoja različitih vrsta pismenosti. Pokrenut je povodom Europske godine čitanja naglas (2013.)
Nositelji projekta:
HKD, Sekcija za školske knjižnice
ZBDS, Sekcija za šolske knjižnice
Suglasnost:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Potpora:
Hrvatska udruga školskih knjižničara
Hrvatsko čitateljsko društvo
Autori projekta:
Mirjana Čubaković, OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće
Mirjam Klavž Dolinar, OŠ bratov Polančičev, Maribor
Voditelji projekta:
Mirjana Čubaković, OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće
Leonida Babič, OŠ Starše
Trajanje projekta:
Tijekom nastavne godine (svaka nastvana godina jedan ciklus)
Partneri u projektu:
Osnovne i srednje škole Republike Hrvatske
Osnovne i srednje škole Republike Slovenije
Svrha projekta:
Osnovna svrha projekta je unaprijediti čitanje i razumijevanje pročitanog poticanjem čitanja naglas, pridobiti djecu kako bi čitala s voljom i radošću i tako stekla naviku svakodnevnog čitanja, odnosno učenja. Unaprijediti upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije, razvijati različite vrste pismenosti, poticati istraživačko učenje i kritičko mišljenje. Provedbom projekta važno je poticati dječju znatiželju kako bi se aktivno i kvalitetno uključivala u istraživanje nepoznatog služeći se različitim informacijskim izvorima. Promicati hrvatski identitet.
Ciljevi projekta:
⋄ promicanje i poticanje čitanja naglas
⋄ unaprjeđivanje čitalačkih sposobnosti i vještina
⋄ razvijanje svijesti o važnosti i utjecaju čitanja naglas
⋄ razvoj različitih vrsta pismenosti
⋄ promocija hrvatske dječje književnosti, jezika, povijesti i kulture
⋄ upoznavanje djela slovenske dječje književnosti, jezika, povijesti i kulture
⋄ bogaćenje vokabulara i razvoj kritičkog mišljenja
⋄ kreativno i suradničko korištenje Informacijsko-komunikacijske tehnologije
⋄ ovladavanje metodama istraživačkog rada
⋄ unapređivanje vještina i sposobnosti javnog nastupa
⋄ promocija europskog identiteta
Obrazloženje cilja:
S učenicima uvježbavati različite tehnike čitanja s ciljem poboljšanja brzine, točnosti i izražajnosti čitanja i razumijevanja pročitanog. Bogatiti učenički vokabular i razvijati kritičko mišljenje. Razvijati njihova znanja i sposobnosti u različitim vrstama pismenosti. Kroz kurikulum međupredmetnih tema i uz suvremene metode učenja i poučavanja (prilagođavajući ih različitim stilovima učenja) usmjeravati prema razvoju kompetencija kao međusobno povezanog sklopa znanja, vještina i vrijednosti. Razvijati ljubav prema pisanoj riječi i promovirati nacionalni identitet. Upoznavati dječju knjiženost, povijest i kulturu susjedne zemlje. Promovirati hrvatsku dječju književnost, povijest i kulturu. Unaprijediti metode istraživačkog rada i javnog nastupa.
Očekivana postignuća:
- unaprijediti tehnike i vještine čitanja, steći naviku svakodnevnog čitanja i učenja
- razviti pozitivan stav prema učenju i želji za znanjem
- razviti kompetencije i složenije oblike mišljenja, kreativnost i inovativnost
- govorenjem i pisanjem izreći vlastito mišljenje, doživljaj, stav
- unaprijediti svoja znanja i vještine u različitim vrstama pismenosti
- kritički razmišljati o pročitanom i doživljenom te bogatiti vokabular
- upoznati slovensku književnost za djecu i mlade
- promovirati hrvatsku dječju književnost
- upoznati slovensku povijest, kulturu i znamenitosti
- promovirati hrvatsku dječju književnost
- promovirati hrvatsku povijest, kulturu i znamenitosti
- ovladati informacijsko-komunikacijskom tehnologijom
- ovladati metodama istraživačkog rada
- unaprijediti javni nastup
Očekivani rezultati:
Razvoj kompetencija za učenje, za rad, za život u pripremi učenika za tržište rada.
Način realizacije:
Projekt se provodi u hrvatskim i slovenskim školskim knjižnicama. Na početku školske godine voditelji povežu dvije škole (hrvatsku i slovensku) u partnerstvo, nakon čega slijedi njihova suradnja na provedbi projekta kroz cikluse koji se održavaju tijekom nastavne godine. U hrvatskim se školama čitaju prijevodi slovenskih autora, a u slovenskim hrvatskih autora. Književna se djela čitaju naglas i kroz kurikul međupredmetnih tema potiče se suradničko učenje. Takav pristup omogućava suvremenom školskom knjižničaru kreativnost u osmišljavanju metoda učenja i poučavanja koje nadahnjuju učenike i razvijaju kompetencije za 21. stoljeće. Suočeni s činjenicom kako većina današnje djece čita malo ili nedovoljno, školski knjižničari provedbom projekta Čitanje ne poznaje granice/ Branje ne pozna meja te sinergijom suradnika u školi i izvan aktivno sudjeluju u aktivnostima kako bi djeca tijekom školovanja izrasla u aktivnog čitatelja i društvenu odgovornu osobu koja zna kritički promišljati. Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na postizanje više razine pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina učenika (UNESCO-v Manifest za školske knjižnice). Kroz međupredmetne teme ta suradnja doprinosi rasterećivanju učenika i njihovom cjelovitom razvoju.
Projekt pored čitanja, obrade književnog djela uz predmetno i međupredmetno povezivanje sadrži i poučavanje i učenje metoda istraživačkog rada. Učenici istražuju povijest, kulturu i znamenitosti kraja škole partnera, a svoja stečena znanja prenose javnim nastupom i uporabom Informacijsko-komunikacijske tehnologije. Škole partneri same dogovaraju koja će djela čitati, koji će razredi/interesne skupine sudjelovati te kada i gdje će organizirati završnicu. Na završnom susretu jedni drugima predstave svoj kraj i školu, prezentiraju djela koja su čitali i aktivnosti kojima su čitanje popratili, međusobno se bolje upoznaju te razmjene iskustva i dojmove. Škola domaćin organizira turističko razgledavanje mjesta kako bi učenici upotpunili svoja istraživanjem, stečena znanja. Završni susret organizira se uživo i/ili online.
Oblici rada:
Redovna nastava, INA, dopunska, dodatna nastava
Metode rada:
Suradničko učenje, timski rad, rad u paru, radionice.
Moguće poteškoće:
Nedostatak knjiga, nemogućnost pristupa internetu, financiranje puta na završnicu projekta.
Način praćenja i provjere ishoda/postignuća:
Izvješća sudionika, portfolio radova, javni nastupi, web projekta, web sudionika i ostali mediji. Vrednovanje i samovrednovanje u grupama i individualnom radu.
Financiranje:
Sudionici u projektu, sponzori, osnivači i njihovi partneri.
